Min iznos za slanje 1500 din.
Posadite budućnost sada!
Narudžbine isključivo putem sajta!
Sadnica Dunje (Cydonia oblonga) je voćka koja se sve više ceni zbog svojih ukusnih plodova i dekorativnog izgleda. Ova biljka je poznata po svojim zlatnožutim plodovima koji su bogati vitaminima i mineralima, a često se koriste za pravljenje džemova, sokova pa i rakije.
Dunja (Cydonia oblonga) je voćna vrsta poznata po svom jedinstvenom plodu koji se koristi u pripremi džemova, kompota i sokova. Ovaj listopadni grm ili manje drvo poreklom je iz jugozapadne Azije, a gaji se širom sveta zbog svojih izvanrednih aroma i nutritivnih svojstava. Plod dunje je jarko žut, kruškastog ili jabukastog oblika, sa čvrstim mesom i intenzivnim mirisom.
Osim što je cenjena u kulinarstvu, dunja ima i brojne zdravstvene prednosti. Sadrži visok nivo vitamina C, dijetetskih vlakana i antioksidanata, što doprinosi boljem varenju i jačanju imunog sistema. Zahvaljujući lepom izgledu i prelepim cvetovima, dunja se koristi i kao ukrasna biljka u dvorištima i voćnjacima.
Pre sadnje, važno je odabrati zdrave i kvalitetne sadnice. Pripremite zemljište tako što ćete ga duboko preorati i ukloniti korov. Optimalna pH vrednost zemljišta za dunju je između 6 i 7. Preporučuje se sadnja u jesen, nakon opadanja listova, ili u rano proleće pre kretanja vegetacije.
Kopajte rupe širine 50 cm i dubine 60 cm. Sadnice dunje postavite tako da koren bude na nivou zemlje, a zatim zatrpajte mešavinom zemlje i stajnjaka. Razmak između sadnica treba da bude oko 3-4 metra, dok između redova treba ostaviti oko 4-5 metara. Nakon sadnje, obilno zalijte svaku sadnicu.
Izbor odgovarajuće podloge je ključan za uspešan uzgoj dunje. Najčešće korišćene podloge su:
Dunja zahteva redovno zalivanje, posebno u sušnim periodima. Preporučuje se zalivanje jednom nedeljno sa 20-30 litara vode po stablu. U rano proleće i jesen treba dodavati organska i mineralna đubriva kako bi se poboljšao prinos. Redovna rezidba je neophodna za oblikovanje krošnje i uklanjanje suvih ili oštećenih grana.
Dunja je podložna nekim bolestima poput vatrene bolesti i truleži plodova. Prepoznatljivi simptomi su venuće cvetova i mladih izdanaka, kao i pojava tamnih fleka na plodovima. Preventivne mere uključuju pravilnu rezidbu, prozračivanje krošnje i korišćenje bakarnih preparata.
Leskovačka: Ova sorta je poznata po velikim, sočnim plodovima i dobroj otpornosti na bolesti. Plodovi sazrevaju u oktobru, a najčešće se koriste za pravljenje džemova i sokova.
Vranjska: Veliki plodovi sa izrazito aromatičnim mesom. Odlična je za preradu, a daje dobar prinos i u hladnijim klimatskim uslovima.
Triumph: Sorta sa ranijim zrenjem i dobrom rodnošću. Plodovi su ujednačeni i idealni za sveže konzumiranje i preradu.
Portugalka: Plodovi su manjeg formata, ali izrazito aromatični. Ova sorta je otporna na bolesti i pogodna za uzgoj u različitim klimatskim uslovima.
Naša misija je da omogućimo transparentnu i direktnu vezu između onih koji nude kvalitetne poljoprivredne proizvode i onih koji ih žele kupiti.
Sva prava zadržana Xor Agrar © 2024 Izradio XOR Studio