Kompost je najstarije i najpouzdanije đubrivo koje je čovek ikada imao. Pre nego što su postojale mineralne formulacije i savremeni preparati, domaćini su se oslanjali na prirodnu razgradnju biljnog otpada kako bi održali plodnost zemlje. Danas, kada se voćarstvo ubrzano intenzivira, kompost ponovo dobija centralno mesto, jer poboljšava strukturu zemljišta, obogaćuje ga hranljivim materijama i vraća mu živost. Uz pravilan izbor supstrata, voćnjak postaje dugoročno zdrav, stabilan i produktivan.
Zašto je kompost važan u voćnjaku
Kompost u voćnjaku nije samo izvor hranljivih materija — on deluje na čitav sistem:
- popravlja strukturu zemljišta
- povećava humus
- čuva vlagu u tlu
- smanjuje potrebu za veštačkim đubrivima
- podstiče mikrobiološku aktivnost
- pomaže korenu da razvije stabilan i dubok sistem
Zemlja koja ima dovoljno organske materije bolje podnosi sušu, mraz, obilan rod i druge stresove. Zbog toga ozbiljni voćari nikada ne preskaču kompost, bez obzira na veličinu zasada.
Osnovni sastav komposta i uloga supstrata
Da bi kompost bio kvalitetan, mora da sadrži pravi odnos zelenog i smeđeg materijala, ali i dodatne supstrate koji obogaćuju njegovu strukturu. Najčešće se koriste sledeći supstrati:
Najbolji supstrati za kompostiranje
- piljevina i treset
- drobljena kora drveta
- zreo stajnjak
- iseckane grančice i drvena masa
- slama i seno
- kompostirani listovi
Ovi materijali doprinose finoći komposta, boljoj aeraciji i ravnomernoj razgradnji. Treset i slama, na primer, stabilizuju vlagu, dok drvena masa povećava humus.
Razlike između komposta, humusa i supstrata
Mnogi voćari mešaju ova tri pojma, ali oni nisu isto:
- Kompost — organski materijal koji se razlaže kontrolisanim procesom
- Humus — krajnji proizvod razgradnje, crna i meka masa koja hrani zemljište
- Supstrati — dodaci koji poboljšavaju kompost ili zemljište (treset, piljevina, stajnjak itd.)
Voćar mora da razume razliku, jer pravilno kombinovanje daje najbolji rezultat.
Kako započeti kompostiranje u voćnjaku
Kompostnu hrpu treba postaviti na polusenovito mesto, zaštićeno od vetra i sa dobrom drenažom. Idealno je da se nalazi uz granicu voćnjaka, gde neće smetati, a opet je lako dostupna.
Zeleni i smeđi materijali – idealan odnos
Da bi kompost brzo “radio”, odnos treba biti:
- 2 dela zelenog materijala (trava, voćni otpaci, svež biljni materijal)
- 1 deo smeđeg materijala (slama, lišće, kora drveta, piljevina)
Ovo omogućava ravnotežu azota i ugljenika.
Detaljan postupak izrade komposta
- Na zemlji poređati 10–15 cm grubljeg materijala – grančice, slama, drvena masa.
- Dodati sloj zelenog materijala – pokošena trava, biljni ostaci, voćne kore.
- Prekriti smeđim materijalom – lišće, piljevina, usitnjena grančica.
- Održavati vlagu: kompost treba biti vlažan kao sunđer, nikako mokar.
- Aeracija: okretati hrpu svakih 20–30 dana, posebno leti.
- Dodati supstrate: treset, stajnjak ili gotov zreli kompost za ubrzavanje procesa.
Najčešće greške pri pravljenju komposta
- previše trave (počne da se usmrdi)
- premalo smeđeg materijala
- hrpa je suva – nema razgradnje
- hrpa je previše mokra – dolazi do truljenja
- stavljaju se bolesni plodovi ili hemijski tretiran otpad
Ako se kompost pravilno radi, nema neprijatnih mirisa i proces traje 3–6 meseci.
Kako koristiti gotov kompost u voćnjaku
1. Kod mladih sadnica
- 5–10 kg komposta po sadnom mestu
- meša se sa top-soil slojem
2. Kod stabala u punoj rodnosti
- 10–20 kg po stablu
- primena u kasnu jesen ili rano proleće
3. Kod starih stabala
- kompost služi za obnavljanje energije i mikrobiološkog života
- 20–30 kg po stablu, uz plitko unošenje u zonu korena
Supstrati kao dopuna kompostu
Često se događa da zemljište ima pravilnu strukturu, ali mu nedostaje organska masa ili minerali. Tada supstrati dolaze kao idealno rešenje:
- treset – popravlja pH
- drvena masa (kora, piljevina) – povećava humus
- stajnjak – podiže nivo azota i kalijuma
- komercijalni supstrati – stabilni i sterilni, odlični za sadnju mladih voćaka
Kombinacija komposta + supstrata je najstabilniji način za dugoročno zdrav voćnjak.
Kako kompost utiče na pH vrednost zemljišta
Kompost generalno blago smanjuje pH, zbog kiselih produkata razgradnje. Treset dodatno zakiseljuje zemljište, dok drvena masa utiče na dugoročno popravljanje strukture. Za voćke kojima je potrebna blago kisela zemlja (borovnica, rododendron, neka koštičava vrsta), kompost je izuzetno koristan.
Kompost + malč – najbolja kombinacija
Nakon što se kompost unese u zonu korena, preko njega se stavlja sloj malča:
- slama
- drvena sečka
- usitnjena kora drveta
Malč čuva vlagu i sprečava isparavanje, a kompost ishranjuje koren — idealna, tradicionalna metoda koju su koristili svi domaćini.
Sezonski vodič za kompostiranje
Proleće
- pokrenuti kompostnu hrpu
- dodati sveže materijale
Leto
- često okretanje zbog visokih temperatura
- redovno vlaženje
Jesen
- unošenje u voćnjak
- dodavanje lišća i grančica
Kompostni čaj – dodatni stimulans
Kompostni čaj se pravi tako što se šaka komposta potapa u 10 litara vode, ostavi 24–48 sati i koristi za zalivanje. Podiže mikrobiološku aktivnost i pomaže mladim sadnicama.
Ekološka i ekonomska korist
Kompost štedi novac, čuva zemlju, povećava prinos i smanjuje zavisnost od hemijskih preparata. To je prirodno đubrivo koje vraća zemlji ono što joj je oduzeto decenijama intenzivne obrade.
Zaključak
Kompost je stub zdravog i produktivnog voćnjaka. Uz pravilnu upotrebu supstrata, voćke dobijaju stabilan izvor hrane, zemlja postaje rastresita, bogata humusom i otporna na sušu, a prinos i kvalitet plodova značajno rastu. Ova stara, proverena metoda ostaje nezamenljiva – jer ništa ne hrani zemlju kao to što se vraća njenim prirodnim putem.
- Izazovi voćara početnika – Kako prevazići tipične probleme u prvom voćnjaku
- Kompost u voćnjaku – kako napraviti kvalitetan kompost i pravilno ga koristiti (supstrati)
- IPARD subvencije za voćare i poljoprivrednike
- Kako pravilno posaditi živu ogradu – kompletan vodič za početnike i iskusne baštovane
- Jesenji radovi u voćnjaku – Završni pregledi, đubrenje i priprema za hladnije dane



